Nagla srčana smrt nastaje za vrijeme ili unutar sat vremena od završetka sportskog napora.Srećom su takve tragedije dosta rijetke,ali uvijek dramatične ,sa jakim odjekom u javnosti.Kombinacija pretreniranosti,kroničnog stresa,meteroloških čimbenika,nereguliranog visokog tlaka i dopinga u vrhunskom sportu potencira mogućnost da srce “pukne“ od napora.Tada svi traže dežurne krivce i zagovaraju detaljne i redovne preventivne preglede sportaša.Nažalost to je kratkog daha;i dalje se na sportske liječnike vrši pritisak da na “slijepo“ potpisuju potvrde o zdravstvenoj sposobnosti sportaša!U Europi je u zadnjih 10 godina na sportskim terenima iznenada umrlo više od 2200 sportaša u dobi od 17-35 godina.Bavljenje aktivnim-natjecateljskim sportom povećava rizik nagle srčane smrti za 2,5 puta u odnosu na rekreativce i nesportaše!Međutim sportski napor nije sam po sebi uzrok,već je okidač nastanka zastoja srca u sklopu postojeće neotkrivene srčane bolesti.U SAD-u trenira oko 650000 sportaša sa incidencijom nagle srčane smrti od 0,5 na 100.000 godišnje.U Italiji koja ima odlično organiziranu zdravstvenu kontrolu sportaša postoji značajno veća incidencija od 2,1 nagle srčane smrti na 100.000 godišnje.Muškarci su deset puta češće žrtve od žena;više su zastupljeni u vrhunskom sportu,imaju veću sklonost prema kardiovaskularnim bolestima i izloženi su većim tjelesnim naporima.Najviše su pogođeni aktivni sportaši u dobi od 20-30 godina,a rizik od iznenadne srčane smrti kod rekreativaca starijih od 35 godina je 4-5 puta veći nego kod opće populacije iste dobi.
Najčešći uzroci nagle srčane bolesti su kardiomiopatije,bolesti koronarnih arterija(aterosklerotske promjene kod sportaša starijih od 35 godina) i maligne srčane aritmije.Jedina moguća prevencija su redovni detaljni pregledi sportaša natjecatelja po tkz. talijanskom modelu koji preporučaju stručna društva sportske medicine(AHA i ESC).Pregled se temelji na anamnezi,kliničkom pregledu i obveznom EKG-u!Sportaši sa sumljivim kliničkim i EKG nalazom se šalju na subspecijalističku kardiološku obradu(ECHO,CT,MRI).Ravnajući se po američkim statistikama da se oko 10% ukupne populacije bavi nekim sportom,u Hrvatskoj možemo računati na oko 450.000 sportaša(tu se ubrajaju rekreativci i stariji sportaši).Po incidenciji od 2 umrla na 100.000 stanovnika godišnje,kod nas možemo očekivati oko 10 slučajeva nagle srčane smrti godišnje.Jedini način pokušaja spašavanja je brza kardiopulmonarna reanimacija na terenu uz upotrebu automatskih mobilnih defibrilatora koji bi trebali postati obvezni dio opreme za prvu pomoć u svim sportskim klubovima! Prepoznati sportaša s povećanim srčanim rizikom i zabraniti ili mu ograničiti bavljenje sportom,znači promijeniti mu bitno život.Međutim ne prepoznati ga na vrijeme, može značiti oduzeti mu život!